Dijalog upoznavanje hrvatskom
____________________________________________________________________________________________________
❤️  Link №1: https://bit.ly/2V6aY8M
____________________________________________________________________________________________________
❤️  Link №2: http://parecado.fastdownloadcloud.ru/dt?s=YToyOntzOjc6InJlZmVyZXIiO3M6MjQ6Imh0dHA6Ly9zdGlra2VkLmNvbV8yX2R0LyI7czozOiJrZXkiO3M6Mjk6IkRpamFsb2cgdXBvem5hdmFuamUgaHJ2YXRza29tIjt9 
____________________________________________________________________________________________________








































































Ride sharing, car pool, car shering tip portala. Interaktivna stranica s informacijama o svim poduzećima u općini Vitez. Portal kojemu je cilj potpora mladima razvijati njihove kvaliteta radi njihova osobna rasta i sa željom za aktivno uključivanje u društvo u skladu s kršćanskim vrednotama.

Možda smo mogli pričati i na hrvatskom? Cerar je naglasio da nikakvo dogovaranje s Hrvatskom ne sme izazvati veći otklon od već donetog arbitražnog rešenja. Ride sharing, car pool, car shering tip portala. Međutim, faktički već od 17.

Lukšić: Najvažnije nastaviti dijalog sa Hrvatskom - Takva metoda dobiva naziv.

Filozofija je nauka koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za , , , , i. Filozofija se razlikuje od ostalih načina rješavanja tih pitanja kao i sa svojim kritičkim, općenito sistematskim pristupom i oslanjanjem na argumentu. Riječ filozofija je porijeklom iz : φιλοσοφία philosophia što znači «ljubav prema znanju», «ljubav prema mudrosti». Potraži u , slobodnom rječniku. Filozofija je u doba predstavljala znanstvenu težnju, bila je isto što i. U doticaju s , počinje gubiti svoje prepoznatljive osobine, prestaje biti težnja za spoznajama i - te postaje u potpunosti podređena. Iako je već u antici započelo postupno osamostaljivanje pojedinih područja istraživanja od filozofije, taj je proces postao naročito izražen u s razvojem. Filozofija danas ima značenje proučavanja općih, i ultimativnih pitanja o , , , , , , , i. Cilj filozofije jest dobiti uvid u ova pitanja, stoga je ona u svojim odgovorima nazor o svijetu i životu. Kako bi to ostvarila, filozofija treba biti metodski osiguran, logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan i potpuno konzistentan sustav promišljanja koji neku ili objašnjenje uvijek razrađuje do kraja. Podrobniji članak o temi: Filozofske discipline nastaju kao rezultat razmatranja usmjerenih prema nekim posebnim. Te grane nisu međutim samostalni dijelovi filozofije, već su uvijek međusobno povezane, kao što su problemi i pokušaji rješenja koje postavljaju samo različiti aspekti istih pitanja. Kroz povijest su se razvijale raznovrsne filozofske discipline, pa stoga postoji i podjela filozofije na teorijsku, praktičnu i pojetičku. Teorijskoj pripadaju discipline kao što su i , praktičnoj discipline poput i , a pojetičkoj , , itd. Postoji i podjela filozofskih disciplina prema filozofskim pitanjima koja obuhvaćaju. Većina filozofskih pitanja mogu se razvrstati u četiri područja: pitanja vezana uz bitak i , pitanja vezana uz znanje, pitanja vezana uz te pitanja logike. Tako ćemo ontologiju svrstati u prvu, u drugu, a etiku, filozofiju politike i estetiku u treću skupinu pitanja, dok pitanja logike istražuju i postavljaju kriterij važećih. Temeljna filozofska disciplina jest ontologija ili opća. Ona je učenje o bitku, stoga su njena rješenja od temeljnog značenja za sva druga filozofska pitanja i discipline, zbog čega se filozofiju često i izjednačuje s ontologijom. Metafizika je filozofska disciplina koja istražuje temeljna svojstva bitka, biti, zbivanja, kretanja, formu, , , uzrok, svrhu itd. Prvi filozofi bili su uglavnom metafizičari. Naziv metafizika dolazi od grčke riječi meta ta phisika grč. Možemo pokušati približno opisati a ne definirati što filozofija jest. U sljedećem opisu korištene su riječi običnog jezika da se opiše o čemu se radi; u zagradama uvodimo neke stručne filozofske termine. Filozof iskazuje žudnju za mudrošću, ali ne tvrdi da posjeduje. On se ne zadovoljava nijednim odgovorom kao konačnim, on uvijek iznova postavlja pitanja. Filozof se služi jezikom i raspravom , tj. Također se kaže da je jezik filozofije u načelu ; postoje različiti. Filozof nastoji dokraja domisliti neku temu, te sva svoja razmišljanja povezati u. U ili sličnoj ne-sustavnoj formi ipak može biti dat sustav misli, ako i nije odmah vidljiv. Težnja ka punoći završenog sustava, međutim, može doći u sukob sa kritičnošću. Pritom je nemoguće precizno razgraničiti filozofiju od drugih umskih djelatnosti. Često su istaknuti filozofi istovremeno ili naizmjenično i , , , itd. S druge strane, ljudi koji se bave tim djelatnostima često postaju filozofi kad preispituju osnove svojeg područja. U tom razlikovanju utemeljuje se , kao filozofska disciplina za razliku od empirijskog proučavanja raznih sustava morala u , itd. Primijeniti neko načelo na vlastito mišljenje važan je filozofski postupak, koji filozofi često zanemaruju. Kritika moći suđenja A sva se pitanja spajaju u jedno: Što je? Filozofinja druga polovica XX. Za filozofiju je osobito značajan postupak primjene nekog pitanja na samo to pitanje. To je klasičan način postavljanja filozofskih pitanja, koji vodi u. Što to zapravo znači? Kritika dovela je do toga da klasični, ontološki način postavljanja pitanja bude potisnut; ga načelno odbacuje. Pa onda i: »Što uopće možemo znati? «, »Koji su mogući izvori? Odatle kao filozofska disciplina. Pa onda i: »A tko pita? Kada se pitam o sebi samom »Tko sam ja? « , onaj koji pita i onaj o kojem se pita su isti, a ipak su očito i nekako različiti; taj je paradoks prvi sustavno razmatrao. Otuda filozofi razlikuju i. Gornji kratki opis daje osnovnu predodžbu što filozofija jest, pri čemu su koliko je to moguće zahvaćena različite filozofske škole. Pokušaj da se ovaj grubi opis proširi u sustavni prikaz neminovno bi vodio u izlaganje neke posebne filozofije, kao što se obično događa u knjigama naslovljenim ili slično. Zato je za upoznavanje filozofije kao takve bolji povijesni pristup. Nakon Platona, je zaslužan za ono posebno značenje riječi, koje i danas podrazumijevamo. Razmatrajući kako se sve riječ koristila tijekom oko tri stoljeća povijesti te također njoj srodne riječi: , , možemo dobiti dobar iako ne potpun uvid u to što i danas pod filozofijom razumijevamo i također u to, što ne ubrajamo u filozofiju. Filozof je onaj koji iskazuje osobitu žudnju za mudrošću; on, po , njeguje najviši oblik : prema. Hrvatska kovanica mudroslovlje danas se rijetko koristi. Odgovarajući prijevod doslovnog značenja grčke riječi bio bi mudroljublje. »U tom izvornom značenju riječi filozofija, koje nam se isprva čini veoma neodređenim, sadržan je međutim smisao traženja! Za razliku od mita, religije i svakidašnjeg tzv. Mit i religija nastupaju monološki. Filozofija je posao traganja i bitno dijalog. « Na pitanje što je filozof, odgovorio je usporedbom s tri vrste ljudi koji dolaze na Olimpijske igre. Jedni dolaze kupovati i prodavati, drugi sudjeluju u natjecanjima, a treći dolaze samo promatrati. Ovi posljednji imaju najvažnije poslanje, i za sebe i za druge. Jednako kaže u Metafizici: filozof teži mudrosti, koju posjeduje samo Bog. Njega mudracem smatraju ne samo ljudi, nego i bogovi: je kroz usta proročice rekao da je Sokrat najmudriji. Međutim, sam Sokrat za sebe kaže »znam samo da ništa ne znam«. Svojom metodom raspravljanja on propituje navodno nepobitne istine i razotkriva lažno znanje. Postoje naravno i drugi mogući putevi ka , npr. Od puke žudnje za lijepim tijelom, eros se razvija ka žudnji za po sebi, za ljepote, a onda i drugih čistih. Eros je prema tome čovjekov najbolji pomoćnik synergos na putu do najviše spoznaje i vrline. Pojam mudrosti Na početku današnjih pregleda povijesti zapadne filozofije stoje mislioci koji su djelovali početkom 6. Kasnije su Grci skovali pojam ; popisi tko spada u tu sedmoricu razlikuju se, pa se navodi ukupno 17 imena Diels, 10, 1. Kasnija ih legenda razmatra kao grupu i iste izreke pripisuju se sad jednome, sad drugome. Kako je razvoj kritičke misli doveo u pitanje predodžbu da netko zaista posjeduje , neki su kasnije govorili da »oni nisu bili ni mudraci ni filozofi, već razboriti ljudi i zakonodavci. « Diels, 10, 1 Nasuprot tome, jedan od najvećih filozofa XX. Nastanak riječi Riječ filozof, skovana je tijekom 6. Stoljeće kasnije je već bila u širokoj upotrebi, a i daju joj jasno značenje. Također se u to doba, za oznaku čovjeka koji se ističe nekim duhovnim sposobnostima a ipak nije sofos koristila riječ ; tek kasnije, zahvaljujući kritici sofista, riječ dobiva negativno značenje. Heraklit i Pitagora: riječ i broj Prvi koji je uveo novu kovanicu možda je bio oko 580. Neki pak smatraju da je prvi koji je upotrijebio taj pojam bio 540. Heraklit navodi Pitagoru kao jednog od onih koji »mnogo znaju, ali nemaju razuma« fr. Mnogoznalaštvo je po Heraklitu preduvjet za filozofiju, ali samo po sebi nije dovoljno. Mudrost je spoznavanje onog što upravlja stvarima: »Jedno je naime mudrost: spoznavati duhovnu moć koja upravlja sve kroz sve« fr. To se ne može vidjeti očima: »nevidljiva harmonija jača je od vidljive« fr. Tu duhovnu moć i nevidljivu harmoniju naziva Heraklit , tj. To uvjerenje, na svoj način, preuzima i kršćanska. Tome nasuprot, tvrdi da se jezikom i logikom može spoznati, u najboljem slučaju, samo svijet, a ne i ono, po čemu on jest. Mnogi su se filozofi, vrhunski majstori logike i jezika uopće, suočili s nedovoljnošću tog alata. To ih je vodilo u složenu mistiku brojeva: njihovo naslućivanje važnosti nije se moglo plodotvorno primijeniti u istraživanju prirode tijekom sljedećih 2000 godina jer je matematika bila nedovoljno razvijena. Tek dovodi do dramatičnog napretka matematičkih metoda, na temelju kojeg može izreći misao da je »knjiga napisana jezikom «. Kada se pak matematika udružila s pažljivim i nepristrasnim promatranjem prirode, kao što su i promatrali ljude, mogla je načiniti divovski napredak, kakav nijedno ranije doba nije moglo ni približno zamisliti. Jedan od ključnih mislilaca novoga doba, , proveo je revoluciju u matematici stvaranjem : prvi je povezao do tada odvojene discipline i. Solon, Herodot i Tukidid: politika, znanost i filozofija U , 484. Solona se u ne spominje kao filozofa. On je bio državnik, donio je novi 594. Povijesni prikazi razvoja filozofije obično počinju od , koji djeluje u i zaslužuje naslov sofos desetak godina kasnije. Taj raskol na mudrost koju donosi filozofija i mudrost političara ili državnika a onda i filozofa, koji napusti područje teorije i poželi svoje ideje primijeniti da bi promijenio svijet ostaje aktualan kroz cijelu povijest filozofije do današnjeg dana. U to je doba u upotrebi i riječ , koja je tek kasnije dobila pogrdno značenje. « Diels, 79, 1 Herodota i Tukidida ne navode u povijesti kao filozofe. Njihov rad, međutim, od bitnog je značaja za nastanak pojma , a filozofiju je definirao kao jednu od znanosti. Marljivo su prikupljali informacije o prošlim događajima i o stranim zemljama iz svih dostupnih izvora uključujući i neprijatelje s kojima su Grci ratovali ; sustavno ih i metodski jedinstveno sređivali i iznosili na koliko je moguće neutralan način Herodot kaže: »ne mogu dati svoj sud, ja samo izvještavam«. Takav »samostalan i samosvijestan spoznajni rad, koji metodički traži znanje zbog samog znanja« Windelband, str. Taj pojam preuzima i unutar njega filozofiju određuje kao jednu od znanosti. Sam Sokrat nije ništa zapisivao, samo je razgovarao sa svojim sugrađanima. U dijalogu Fedar razjašnjava pojam od dialektikos: koji se odnosi na raspravljanje kao filozofske metode. Da bismo shvatili nekog , moramo tog predmeta razmatrati u odnosu prema drugim pojmovima. Moramo sagledati kako pojmovi proizlaze jedni iz drugih. Zato se dijalektička misao kreće u dva smjera: uspinjanje sinagoge ili sinopsis i spuštanje diairesis. »To ja volim, o Fedre, naime te razdiobe i ta sažimanja, da bih mogao i govoriti i misliti. « Fedar, 266b Filozofija, odnosno rezultati njenih dijalektičkih razmatranja, mora biti osnova za , koja je »umijeće vođenja duše«. To je zloupotreba umijeća, kao što liječnik svoje umijeće može zloupotrijebiti da nekome nanese štetu, umjesto da ga izliječi. Filozofski , vođen umijećem, u Sokratovoj i PLatonovoj metodi treba dovesti do uvida, do razumijevanja skrivene istine: »Ako se sve pojedine danosti s trudom ispituju jedna naspram drugoj, imena i pojmovne odredbe, nazori i opažanja, i osporavaju u dobrohotnim osporavanjima, od ljudi koji pritom bez zavisti rabe pitanje i odgovor, onda iznad svakog pojedinog bljesne uvid i razumijevanje. « Platonovo Sedmo pismo , Ep. VII, 344b Ovaj uvid, jednom kad je zadobiven dijalektičkim razmatranjem, najbolje se prenosi drugima u dijaloškoj formi, smatraju Platon i njegovi sljedbenici u , i to u neposrednom, živom razgovoru. Zapisani dijalog je tek oponašanje ovakvih živih razgovora. Takav pristup kasnije kod nekih i vodi do teze da postoje tajna, znanja koja učitelj prenosi učeniku samo u osobnom razgovoru i koja se ne smiju otkrivati. Tako se neoplatonisti ponekad spajaju sa , i drugim školama i. To je jedan od primjera kako se specifičnim razvojem filozofskih ideja dolazi do zaključka o napuštanju filozofije. Sam , međutim, koristi i mitopoetski jezik tamo gdje dijalektičko razvijanje pojmova nije dovoljno ili nije dostatno. Znanstveni sustav, logika i metafizika O peripateticima je pisao hrvatski filozof u svom djelu iz 1571. On piše rasprave u modernom smislu riječi. Metoda filozofije nije više samo , razmatranje usmjereno na postizanje uvida; no ostaje i cilj i sredstvo. Filozof razlaže koristeći vlastiti um, na temelju svojih uvida u zbilju, te uvida u mišljenja ranijih filozofa. Takva metoda dobiva naziv. Logika je kod Aristotela znanost o. Ona proučava oblike forme mišljenja, koji su u vezi s oblicima. Filozofija je kod Aristotela jedna među. Filozofija je znanost »misaonog promatranja«, odnosno znanost riječ theoria označava misaono ili znanstveno motrenje ili promatranje. Svrha filozofije je spoznaja istine; spoznati istinu odnosno biti mudar znači spoznati uzroke. Metafizika, II 1, 993b Najtočnije su pak one znanosti koje se bave prvim počelima i uzrocima. Metafizika I 982a Odatle je filozofija mudrost, metafizika »znanstveno istraživanje prvih počelâ i uzrokâ«. Spoznaji prvih počela i uzroka teži se zbog istine same, ne zbog vanjskih svrha. Tako je ona »jedina slobodna među znanostima, jer jedina je ona radi sebe same«. Metafizika I 2, 982b »I tako su sve znanosti nužnije od nje, ali bolja nije ni jedna. « Metafizika I 2, 983a U toj je definiciji važno utvrditi da uopće postoji predmet te znanosti, naime: »da postoji nekakvo počelo, te da uzroci bićâ nisu beskonačni, niti u izravnu slijedu niti prema vrsti. « Aristotel smatra da je to očito i tu tvrdnju obrazlaže u Metafizika II 2. Ova tvrdnja međutim u moderno je doba široko osporavana. Niz filozofa tragalo je za uvjerljivijim utemeljenjem na vrlo različite načine; npr. Metafizika i teologija Bogoslovlje je kod Aristotela znanost o onom najvišem, o prvim načelima. Ono se bavi spoznajom »onoga što je vječno, nepokretno i izdvojivo«. Ono je »prvotna znanost«. Metafizika, VI 1, 1026a Aristotel ga naziva i prva filozofija, a također i jednostavno sofia, postoji određeno preklapanje i nedosljednost u korištenju pojmova filozofija, mudrost, znanost i teologija. Riječ dobiva u okviru kasnije i posebno značenje tumačenja Objave. U srednjem vijeku često se logika i fizika spajaju kao teorijska filozofija, dok je etika praktična filozofija. Dodana je pak kao posebna disciplina , koja se bavi pojmovima dobra i zla, onim što se treba i onim što se ne smije činiti. Praktična filozofija Aristotel je u spisu Nikomahova etika uveo pojam praktična filozofija, koja se dijeli na , i. Mislioci kasnijeg doba nisu bili zainteresirani za ekonomiku kao umijeće i tek u novom vijeku nastaje kao posebna znanost. Politika također tek u renesansi ponovo postaje tema filozofije politike. Matematika i logika je nakon Aristotela također izdvojena iz općeg pojma filozofije. Ona je postala posebna struka, koja zahtijeva naporno studiranje i usvajanje specifičnog načina mišljenja. Više se nije moglo slijediti Platonovo načelo, koje je stajalo na ulazu u : »Neka ne ulazi tko ne zna matematiku. « Tako je ostalo i do danas. Više od 2000 godina u njoj je bilo malo inovacija. Filozofija prirode i prirodne znanosti Naravoslovlje ostaje dio filozofije, kao filozofija prirode, sve do 19. Tada se stvara pojam prirodne znanosti i njihova podjela na različite znanosti i discipline. Međutim, faktički već od 17. Egzaktnost prirodnih znanosti postaje opći ideal, koji često i sociolozi i drugi, a osobito ekonomisti, nastoje slijediti. S druge strane dostignuća prirodnih znanosti i matematike, koja dramatično mijenjaju ustaljene pojmove i tresu osnove same znanosti npr. Treći element odnosa prirodnih znanosti i filozofije jesu etičke i političke dvojbe koje izaziva nevjerojatno uspješna primjena znanosti kao tehnike. Znanost mijenja svijet, ali tko od toga zapravo ima korist? Da li je to dobro? Treba li i dalje činiti isto što i dosad? Grci su tako nazivali nastojanje i djelatnost onih koji su težili za mudrošću. Po predaji je Pitagora bio prvi koji je upotrijebio riječ filozofija. Danas povjesničari filozofije dokazuju da je to bio Heraklit fragment 35. Kasnije su riječ uveli u stalnu uporabu naročito Sokrat i Platon. Nema općenito prihvaćene definicije ni sadržajnog određenja filozofije... Filozofi su različito određivali predmet i pojam filozofije. Među akademijskim krugovima danas vlada suglasje kako Pitagora zapravo nije bio stvarna povijesna osoba. U skladu sa zahtjevima života oni vide obrazovnu vrijednost znanja i usmjereni su praktičnoodgonjim pitanjima. Taj je proces još izraženiji od renesanse tijekom novog vijeka sve do naših dana. Prednosti su filozofije: upravljenost u cjelini, izvorna kritička svijest o pretpostavkama, tj. Filozofija se odlikuje time što je ona domišljen, do kraja razrađen i u jedinstvu s duhom čovjeka prožet metodički sustav misli. Sustav koji treba biti logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan, i nikako i nigdje proturječan. Filozofija je uvijek pokušaj da se kakvo objašnjenje, kakva ideja dovede dokraja. These problems are concerned with the nature of existence, knowledge, morality, reason and human purpose.
Kako bi to ostvarila, filozofija treba biti metodski osiguran, logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan i potpuno konzistentan sustav promišljanja koji neku ili objašnjenje uvijek razrađuje do kraja. Koliko imaš godina, Ramise. Da bi svom premijeru savjetovali da se sastane s hrvatskim dijalog upoznavanje hrvatskom, bez obzira na razlike u gledanju na arbitražni proces i odluku arbitara, odgovorilo je 40 posto ispitanika u anketi na reprezentativnom uzorku 515 punoljetnih državljana, koju je vodeći slovenski difference proveo sredinom prošlog tjedna. Neprofitna organizacija, živi od entuzijazma i ljubavi prema svom mjestu. U svakodnevnoj komunikaciji dijalog je nužan za uspješno obavljanje raznih ljudskih aktivnosti kao npr. Slovenski je premijer tom prilikom kazao da je hrvatski premijer Andrej Plenković izbjegao odgovore na konkretne prijedloge koje mu je Cerar dao u pismu o mogućem nastavku dijaloga o graničnom pitanju, u prvom redu na prijedlog o osnivanju zajedničkog povjerenstva za demarkaciju granice, dok je hrvatski premijer naglasio da je poziv Ceraru da posjeti Hiroshima i dalje otvoren. Duboko sam uveren da samo rešenje Srbije i Kosova i Metohije, nije nikakvo rešenje. Vibrić još nisam izvadila. Kritika dovela je do toga da klasični, ontološki način postavljanja pitanja bude potisnut; ga načelno odbacuje. Zavučem ruku pod gaćice i trljam si klitoris. Također se kaže da je jezik filozofije u načelu ; postoje različiti.